Govor dogradonačelnika dr. Ante Domića prigodom 22. obljetnice Distrikta

0
372

Vaše ekselencije, dragi gosti, poštovani prijatelji,

Distrikt Brčko od trenutka njegovog proglašenja jedinicom lokalne samouprave pod suverenitetom Bosne i Hercegovine, plijeni pozornost domaće i međunarodne javnosti. Nepremostive razlike s kraja stoljeća su riješene trajnim i nepovratnim prijenosom nadležnosti s entiteta na novouspostavljeni distrikt. Društveno, materijalno i biološki devastiran prostor je pod patronatom međunarodne zajednice i Supervizijom dobio novu priliku. Izgradnja ovakve administrativne zajednice je bila potka za stvaranje istinskog multietničkog, multikulturalnog i multikonfesionalnog društva sa neovisnim i demokratskim institucijama. Proglašenjem ovoga prostora distriktom je posijana klica za međusobno poštovanje i prihvaćanje naših različitosti kao zajedničke vrijednosti. Svih jedanaest supervizora je optimizam koristilo kao pogonsko gorivo usmjeravajući našu energiju i pogled ka budućnosti i prosperitetu. Svjedokom sam da su nesebično koristili svaku sekundu svoga vremena kako bi nam dokazali da zajedno možemo od distrikta stvoriti najbolje mjesto na svijetu. Bez te njihove energije ne bismo uspjeli stvoriti trodiobu vlasti, uspostaviti distriktovu policiju, neovisno pravosuđe, jedinstven obrazovni sustav po mjeri konstitutivnih naroda, integrirano zdravstvo, stvoriti dobre socijalne programe i razviti civilno društvo. Od njih smo naučili kako voditi otvoren i iskren dijalog te biti spremni na postizanje kompromisa. Bez kompromisa nije moguće graditi prijeko potrebno povjerenje i međusobno razumijevanje, a koje je preduvjet za europski put naše zemlje. Zbog kulturoloških obilježja i bremenite povijesti, i devastirajućeg rata, inficirani smo mnogim društvenim negativnostima, čijih posljedica smo i te kako svjesni. Protiv takvih pojava, koje su svojstvene ne samo našem društvu, borimo se uspostavom nevisnih institucija kao što su Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa, Uredom za borbu protiv korupcije, a za infaustne slučajeve, Policijom i Tužiteljstvom. Jasna i beskompromisna borba protiv ovih negativnosti liječi naše društvo i garant je prosperitetne budućnosti i blagostanja, koje svi priželjkujemo.

Agresivna ogorčenost u društvu, uzrokovana našom inertnošću i neučinkovitošću uz sveprisutne pobrojane negativnosti, stvara kod jednog dijela našeg stanovništva osjećaj besperspektivnosti zbog čega napuštaju ili žele napustiti svoj kraj. Svjesni te situacije pokrećemo reforme u javnoj upravi, gospodarstvu, socijalnom sektoru, obrazovanju, vladavini prava, a paralelno s tim ubrzavamo investicije i izgradnju infrastrukture s ciljem očuvanja najvrednijeg bogatstva što distrikt ima, a to su naši stanovnici. Promjene traže i očekuju naša djeca i naši roditelji, učenici i studenti, radnici i poljoprivrednici, umirovljenici i stari, kao i oni u potrebi, ali i naši stanovnici u domovini i dijaspori koji pažljivo prate svaki naš potez i vrebaju priliku da se vrate na svoje ognjište. Prosperitetna budućnost se nudi svima, a da bismo je uhvatili moramo iz sebe izvući ono najbolje bez čega nema uspjeha jer uspjeh za našu opstojnost nema alternativu.

Distrikt je poseban i po činjenici da je utemeljen osmog ožujka na Međunarodni dan žena. Prigoda je naglasiti da je bez obzira na civilizacijski napredak svijet i dalje protkan različitim nejednakostima, a jedna od njih su nejednakost između žena i muškaraca. Ženama se još uvijek ne oprašta uspjeh, a nepravde teškom mukom ispravljaju ili uspjeh mora bit takav da zasjeni uspjehe muškaraca da bi se ispravno vrednovao. U prilog ovoj tvrdnji ću spomenuti dvije žene čiji uspjeh ne samo da nije adekvatno vrednovan nego je i potcijenjen.

Prvo ću spomenuti Roselind Franklin, mladu znanstvenicu koja je 1953. godine otkrila ključna svojstva DNA, a što je omogućilo dešifriranje našeg genetičkog koda. Bez tog njezinog otkrića borba protiv raznih bolesti, pa i sada protiv COVID 19 bi bila puno dulja i smrtonosnija. Međutim, nejednakost u društvu je dalo za pravo njezinim kolegama da bez kazne prisvoje i objave njezino otkriće kao svoje. Tako je jednoj ženi zbog društvene nejednakosti uskraćena znanstvena besmrtnost, bez obzira što je prevara razotkrivena nikada nije ispravljena. Njezino otkriće je omogućilo trojici muškaraca da dobiju Nobelovu nagradu. Bi li se ovakvo nešto moglo dogoditi u obrnutom slučaju?

Druga žena koje se po mom mišljenju, trebamo prisjetiti jeste Marie Curie, zapamćena u povijesti između ostalog kao jedna od dvoje dvostrukih dobitnika Nobelove nagrade. Njezin doprinos znanosti i civilizaciji jeste razotkrivanje tajni nukleusa atoma i primjene atomske energije u medicini i tehnologiji, odnosno općenito za napredak. Bez tog otkrića znanstvenici ne bi mogli u CERNU ispitivati subatomske strukture i tragati za „božijom česticom“. Njezina jedinstvena otkrića možemo porediti sa lijekom koji spašava od teške bolesti pod uvjetom da se ispravno primjenjuje i dozira, u protivnom ako se ne pridržavamo pravila izazvat ćemo smrtonosne posljedice. O možebitnim nus posljedicama njezinih otkrića u pravilu odlučuje svijet muškaraca.

Dragi prijatelji, kroz izvanredne sposobnosti spomenutih i milijarde drugih žena koje u teškim uvjetima djeluju za dobrobit civilizacije one zaslužuju da svaki dan bude dan žena.

Još jednom želim sretan, dugovječan i dobar život distriktu i svim ženama diljem planete.

Živjeli!

Foto: www.vlada.bdcentral.net

 

Comments are closed.