Rane svetog Franje na Zidinama: Iz rana prošlosti graditi snagu za budućnost

Na Zidinama u Gornjoj Skakavi, mjestu koje svjedoči o višestoljetnoj prisutnosti katoličkog i hrvatskog naroda na prostoru posavskog kraja, danas je svečano obilježen blagdan Rana svetog Franje. Na ostacima nekadašnjeg franjevačkog samostana, uz molitvu i zajedništvo, okupili su se vjernici kako bi se prisjetili svojih korijena, ali i poslali poruku o važnosti očuvanja vjere, tradicije i života u ovome kraju.

Svečanom misnom slavlju koje je uz koncelebraciju ostalih svećenika prevodio vojni biskup mons. Miro Relota, pored vjernika i hodočasnika, nazočili su predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović, zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH Darijana Filipović, dogradonačelnik Brčko distrikta BiH dr. Anto Domić, general, ratni zapovjednik i dopredsjednik Skupštine Brčko distrikta BiH Ivo Filipović, predstavnici hrvatskog naroda u vlasti Brčko distrikta BiH, Posavine i cijele Bosne i Hrecegovine, generalni konzul R Hrvatske u Tuzli Ivan Bandić, konzul gerant Konzulata R Hrvatske u Orašju Dragan Beljo.

O važnosti događaja govorila je i zastupnica Filipović, istaknuvši kako Zidine predstavljaju mjesto na kojem se susreću vjera, tradicija i rodna gruda, ali i prostor s kojega se može promišljati o budućnosti.

“Drago mi je da smo treću godinu zaredom ovdje na Zidinama u Gornjoj Skakavi na blagoslovljenom tlu koje zapravo isprepliće našu vjeru i tradiciju i rodnu grudu. Odavde možemo poslati snažne poruke uvijek oko blagdana Rana sv. Franje koji je svoje rane preobrazio na duhovan način. Na isti način nas poziva da kao narod rane naše prošlosti preobrazimo u svoju snagu, tako da ove Zidine ne budu samo spomenik onoga što je nekada bilo, nego da postanu temelj onoga što želimo graditi za svoju djecu. Želimo da i ovaj prostor, kao i prostor diljem Bosne i Hercegovine gdje živi hrvatski narod bude u strateškom interesu hrvatske politike u Bosni i Hercegovini, da izborimo svoju ravnopravnost koja treba postati standard za Bosnu i Hercegovinu kako bi bila sigurna i stabilna država, uz bolje uvjete života za sve žitelje”, kazala je zastupnica Filipović

Ovom prigodom dr. Domić govorio je o značaju Zidina i njihovoj ulozi u očuvanju vjere, tradicije i zajedništva, ali i o tome da se vjernici rado okupljaju na ovom povijesnom mjestu kako bi molitvom obilježili Rane svetog Franje.

“Kao i uvijek vjernici dolaze rado na ovo mjesto moliti se dragom Bogu. Ovo je mjesto staro skoro tisuću godina, a upravo ovakva okupljanja su prigoda da pokažemo svoje jedinstvo i zajedništvo. Životi svećenika koji su dani , isplakane muke i molitve naših predaka ovdje nas obvezuju da vodimo posebno računa o našem narodu i prostoru te stvaramo uvjete za dobar život. Jer život je pod vodstvom naše Katoličke crkve ovdje trajao u raznim prilikama i neprilikama i nema nikakvog razloga da naš katolički hrvatski narod ne nastavi ovdje uživati u svemu onome što nudi ovaj prekrasni posavski kraj”, rekao je dr. Domić.

Govoreći o značaju Zidina, mons. Miro Relota istaknuo je kako otkriveni temelji nekadašnjeg samostana svjedoče o snažnoj povezanosti franjevaca i posavskog kraja.

“Cijeli ovaj kraj bio je jako povezan. Nedaće srednjega vijeka razrušile su samostan, ali narod je ostao. Sada kada smo otkrili ponovo ove temelje, naravno da se prisjećamo svega toga i drago nam je da možemo obnavljati ovaj samostan, ali pogotovo i našu kršćansku katoličku zajednicu. Nije slučajno da danas slavimo ovdje blagdan, svetkovinu Rana svetoga Franje. Samo kad kažemo rane, rane su nešto što boli, nešto što neko nekome nanese. Isusu su nanesene rane, našoj zemlji su nanesene rane, ali iz tih rana kao što je iz Isusovog boka potekla krv dobili smo spasenje. Mi se nadamo da će i ove rane ponovno procvasti”, poručio je mons. Miro Relota.

U ime domaćina fra Dario Udovičić, gvardijan Franjevačkog samostana i Župe Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Dubravama, na koncu je posebno naglasio kako ovakva okupljanja katolika na ovakvim mjestima pružaju priliku za prisjećanje na vlastite korijene i osvješćivanje identiteta, ali i za pogled prema budućnosti.